Dr.Kožljak: Implementacija Programa reformi BiH se nastavlja, bila je planirana i posjeta generalnog sekretara NATO-a

INTERVJU ZA BNN.ba

Dr.Kožljak: Implementacija Programa reformi BiH se nastavlja, bila je planirana i posjeta generalnog sekretara NATO-a

22.04.2020 - 17:24
Intervjui

Iako je Bosna i Hercegovina, kao i cijeli svijet, trenutno okupirana pandemijom, neophodno je nastaviti sa daljim aktivnostima. Jedno od vrlo značajnih pitanja za Bosnu i Hercegovinu u ovom trenutku je pitanje sigurnosti, kao i određeni procesi koji su započeti u cilju euroatlanskih integracija. Upravo o tim temama razgovarali smo sa dr. Kožljak Alijom, bivšim vojnim predstavnikom Bosne i Hercegovine pri NATO-u te trenutnim gostujućim profesorom na Internacionalnom Burch univerzitetu. Pored toga, dr. Kožljak autor je i brojnih radova, među kojima je i knjiga „Euroatlanske sigurnosne strategije". Za BNN.ba otkriva da je iz štampe upravo izašla i njegova nova knjiga „Odgovornost međunarodne zajednice za rat i mir u Bosni i Hercegovini“, koja je produkt višegodišnjeg naučnog istraživanja.

Ono što je važno znati u ovom trenutku jeste da, kako dr. Kožljak ističe, pandemija nije blokirala provođenje aktivnosti vezanih za implementiranje Programa reformi BiH, dokument koji je BiH NATO-u dostavila krajem 2019.godine. Da sam dokument nije mrtvo slovo na papiru, govori činjenica da je nakon toga uslijedio niz sastanaka te da je bila planirana posjeta generalnog sekretara NATO-a BiH, što je zbog pandemije odgođeno.

Dr. Kožljak osvrnuo se i na činjenicu da, iako je BiH odobren Akcioni plan za članstvo (MAP) još 2010. godine, njegovo aktiviranje je još uvijek neriješeno, jer je uslovljeno knjiženjem perspektivne nepokretne vojne imovine na državu (Ministarstvo odbrane BiH). Sporno je da bh.entitet Republika Srpska (RS) još uvijek nije uknjižila niti jednu lokaciju. 

Alija Kožljak

Foto: O Kanal, YouTube

BNN.ba: Bosna i Hercegovina poslala je dokument Program reformi BiH u sjedište NATO-a u Brisel, nakon čega je, prije novonastalih vanrednih okolnosti i pojave korona virusa, trebao uslijediti niz sastanaka članica NATO-a. U kojoj je trenutno fazi Program reformi BiH koji je predat u sjedište NATO-a i da li će to ostati mrtvo slovo na papiru, kao i brojni dokumenti koji su najavljivali još brojnije reforme u našoj zemlji? Iako to trenutno nije u fokusu, molim Vas da nam kažete, šta se može očekivati od ovog dokumenta u konačnici?

Dr. Kožljak: Bez obzira što se cijeli svijet, pa tako i Bosna i Hercegovina suočava sa aktuelnom kriznom situacijom, izazvanom pandemijom COVID-19, to zasigurno ne znači da sve druge aktivnosti trebaju stati. Naprotiv, sistem mora funkcionisati. Iako je cjelokupno društvo ozbiljno opterećeno poduzimanjem mjera za borbu protiv COVID-a, a njegovi podsistemi sudjeluju u mjeri u kojoj priroda njihovog djelovanja to zahtijeva, upravo ti podsistemi trebaju iznaći način da se što prije konsoliduju i uz poštivanje aktuelnih mjera, ili sugeriranjem novih, adekvatnijih, da se adaptiraju i fokusiraju se na svoju misiju, za koju su nadležni. To apsolutno važi i za sistem sigurnosti, od kojeg se nekako po automatizmu, bar u BiH, očekuje da predvodi državu ka NATO-u.

Od kraja decembra 2019.godine, kada je BiH dostavila Program reformi BiH u sjedište NATO-a, kao odgovor na poziv ministara vanjskih poslova članica ove Alijanse, Bosna i Hercegovina je dobila šansu da intenzivira saradnju na najvišem nivou, na kojem jedna država aspirant može da to implementira sa NATO-om. I kao što sam ranije najavio, uslijedili su intenzivniji sastanci sa predstavnicima NATO-a, kako u sjedištu u Briselu, tako i u Sarajevu. Samo da podsjetim, zvaničnici NATO-a su boravili u BiH, počevši sa admiralom J. Fogom, komandantom NATO-ove Združene komande u Napulju, potom poziv načelniku ZŠOSBiH da sudjeluje na sastanku šefova odbrane u Briselu, sastanak ministrice vanjskih poslova i ministra odbrane BiH sa generalnim sekretarom NATO-a u martu ove godine i niz drugih sastanaka na različitim nivoima. Bila je planirana posjeta i generalnog sekretara NATO-a BiH, ali je odgođena zbog pandemije. Znači sastanci su krenuli po planu, ali je činjenica da je COVID-19 u određenoj mjeri limitirao njihov intenzitet. Međutim, pandemija nije blokirala provođenje drugih aktivnosti, vezanih za implementiranje Programa reformi BiH. Sve institucije u BiH, ne samo sigurnosni i odbrambeni sektor su ovim dokumentom definirale koje bi to reforme iz svoje nadležnosti trebale uraditi ili bar započeti u u ovoj godini, kako bi BiH ostvarila opšti progres. Neke institucije u BiH su odmah otpočele sa implementacijom svojih obaveza, prije svega Ministarstvo odbrane, Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarrstvo sigurnosti su već formirali interno timove, koji su angažovani na ispunjavanju zadatih obaveza. Vjerovatno su još neke institucije poduzele slične aktivnosti. Pored toga, postoji i NATO koordinacijski tim, formiran od strane Vijeća ministara, koji je nadležan da prati implementaciju, koordinira rad, inicira aktivnosti, informiše nadležne o eventualnim problemima, te priprema izvještaja za NATO, koji će poslužiti kako za evaluaciju postojećeg Programa reformi, tako i za izradu novog Godišnjeg nacionalnog programa BiH (ANP) za 2020-2021.godinu.

Sve navedeno potvrđuje da je Program reformi BiH 2019-2021 u fazi implementacije i da nije mrtvo slovo na papiru. U narednom periodu će se intenzivnije raditi po istom, a u velikoj mjeri zavisi i od menadžmenta nadležnih institucija BiH koliko kvalitetan taj rad će biti. Što bude kvalitetnije, to će osigurati bolju osnovu za pripremu i izradu narednog ANP-a, ili kako god se on dodatno nazvao.

BNN.ba : Spomenuli ste kako je sama činjenica da je NATO zaprimio Program reformi BiH, izuzetno značajno za našu zemlju jer je ista po svojoj strukturi kompatibilna ANP-u? Možete li nam objasniti o čemu je riječ?

Dr. Kožljak: Kada sam naglašavao važnost da se dokument dostavi u NATO, prije svega sam mislio na činjenicu da se time potvrđuje sposobnost nadležnih u BiH da zajednički donose odluke. Jer sama ponuda ministara vanjskih poslova zemalja članica NATO-a iz decembra 2018. godine da se dostavi prvi ANP je u stvari predstavljalo ponovni test za BiH, na koji je trebalo odgovoriti. I nakon godinu dana odugovlačenja, ipak je postignut konsenzus i dokument sa nazivom Program reformi BiH za period 2019.-2020- godina je dostavljen u NATO. Njegova struktura je u potpunosti komaptibilna strukturi ANP-a, što znači da on sadrži i dio koji se odnosi na politička i ekonomska pitanja, dio koji se odnosi na odbrambeno-vojna, zatim sigurnosna, resurse i pravna pitanja, kao i aneks sa predviđenim tabelama, u kojima su navedeni nosioci zadataka i rokovi. Ovo u praksi znači da je BiH dostavljanjem navedenog dokumenta, sa identičnom strukturom ANP-u, ali samo sa dodatim nazivom (Program reformi BiH), ustvari odgovorila na poziv NATO-a.

BNN.ba: Koliko je Bosna i Hercegovina, zaista, daleko od MAP-a (Akcijskog plana za članstvo)? Ili je 'pak bliže nego mislimo?

Dr. Kožljak: Poznato je da je Bosni i Hercegovini odobren MAP još 2010. godine, tokom sastanka ministara vanjskih poslova Alijanse u Talinu. Međutim, njegovo aktiviranje je uslovljeno knjiženjem perspektivne nepokretne vojne imovine na državu (Ministarstvo odbrane BiH). Nadalje, kako zbog opstrukcija iz entiteta RS, ali i nekih administrativnih razloga, predviđene 63 lokacije nisu uknjižene. Tačnije, do kraja 2018. godine je uknjižene 33 lokacije, sve od strane Federacije BiH, dok RS nije uknjižila niti jednu lokaciju. Postoje pravosnažne presude Suda BiH za knjiženje nekih lokacija i u RS, ali ipak još uvijek to nije okončano. To znači da BiH nije ispunila Talinski uslov, čime bi se i ranije omogućilo aktiviranje MAP-a za BiH. U međuvremenu se kontinuirano saveznicima prezentovao progres BiH u svim drugim oblastima, posebno u oblasti odbrane, nastojeći ih ubijediti da je BiH načinila značajan napredak, te joj treba aktivirati MAP, bez obzira što nisu uknjižene sve lokacije. U nastojanju reinterpretacije Talinskog uslova, knjiženje lokacija se predstavljalo kao određeni progres, sa napomenom da će se proces knjiženja nastaviti isudjelovanjem BiH u MAP-u. Iako je veliki broj NATO država podržavao opciju reinterpretacije kao značajaan napredak za aktiviranje MAP-a, ipak je nekoliko država bilo konstantno protiv te opcije. Nakon određenih pritisaka, ali i prihvatanja činjenica o ostvarenom progresu u drugim oblastima, ministri vanjskih poslova NATO-a 18. Decembra 2018. godine objavljuju postignutu konsenzus i pozivaju Bosnu i Hercegovinu da dostavi svoj prvi ANP. Kao što sam ranije rekao, nakon godinu dana internih rasprava, dostavlja se Program reformi BiH, čime se praktično aktivira MAP-a za BiH.

Znači, Bosna i Hercegovina nije uopšte daleko od MAP-a, ona je sada i praktično u MAP-u.

BNN.ba: Koja je procedura da BiH uđe u proceduru Akcijskog plana za članstvo i ukoliko bi se to desilo, šta je ono što dalje slijedi? Možete li nam ukratko objasniti?

Dr. Kožljak: Pošto je BiH kako oficijalno, tako i praktično već u MAP-u, u najvećoj mjeri je do nadležnih u BiH koliko ćemo brzo napredovati, tj.koliko će se kvalitetno raditi na izradi i implementaciji godišnjih nacionalnih programa (ANP). Znači, ono što slijedi je da će svake godine nadležne institucije u BiH implementirati svoje obaveze iz ANP-a (ove godine Programa reformi BiH), odnosno izrađivati ANP za narednu godinu. Tu prije svih mislim na sva ministarstva na državnom nivou, koja imaju direktne nadležnosti za pojedine oblasti, kao nosioci zadataka iz istih, zatim Vijeće ministara BiH i njegovo NATO kooridinacijsko tijelo, a potom i Predsjedništvo BiH, koji trebaju istinski raditi na provođenju reform, kako su to sami planirali kroz ANP. Ja lično očekujem da će Ministartvo vanjskih poslova, Ministarstvo odbrane sa OSBiH praktički predvoditi te aktivnosti, ali je od velike važnosti da se intenzivnije uključe Ministarstvo sigurnosti BiH, Ministarstvo pravde, Ministarstvo finansija itd. Ministarstvo odbrane i OSBiH, realizujući svoje godišnje planove, svakodnevno rade na ispunjavanju obaveza iz ANP-a. U tome će im pomoći, ali ih i dodatno obavezati strateški dokument Pregled odbrane, koji je Predsjedništvo BiH usvojilo 2016. godine, ali sa klauzulom da će se raditi na njegovojj implementaciji nakon aktiviranja MAP-a. Ovo je veoma važan dokument, koji pored niza reformskih aktivnosti takoćer obuhvata i promjenu veličine i strukture OS BiH, smanjenje broja perspektivnihvojnih lokacija, što direktno utiče i na ispunjenje Talinskog uslova (umjesto predviđenih 63, sada će biti potrebno ukupno uknjižiti 57 lokacija). Pregled odbrane sadrži i Plan modernizacije i razvoja OSBiH za period 2017.-2027. godina, tako da slijedi dinamičan period kako za odbrambeni sistem, tako i za ostale institucije BiH, što će sve biti planirano i realizirano kroz godišnje nacionalne programme u sklopu MAP-a. Upravo će nacionalni godišnji programi, kao ključni pomoćni alati Akcijskog plana za članstvo (MAP-a) poslužiti NATO-u da prati i procjenjuje napredak BiH i njenu pripremljenost za eventualno članstvo u Alijansi. U tom smislu, pored brojnih zajedničkih aktivnosti sa NATO-om,  predstavnici BiH iz gore pomenutih institucija će intenzivirati susrete sa zvaničnicima NATO-a posebno kroz sudjelovanje BiH u MAP-u, što će se realizovati kroz susrete na različitim nivoima, od sastanka ekspertnih timova pa sve do sastanaka na najvišem nivou - Sjeverno-Atlantsko vijeće (NAC) plus BiH. Očigledno je da će od kvaliteta realizacije gore navedenog zavisiti koliko dugo će BiH ostati u MAP-u, prije nego što dobije poziv u punopravno članstvo u NATO.

BNN.ba: Pristup dokumentu Program reformi Bosne i Hercegovine je imao samo uski krug političara koji su učestvovali u pregovorima zajedno s ambasadorima pet najjačih članica NATO-a (SAD, Velika Britanija, Njemačka, Francuska i Italija). Da li je ovaj dokument i donijet uticajem ovih značajnih geopolitičkih igrača?

Dr. Kožljak: Nacrt Godišnjeg nacionalnog programa BiH  (ANP) za period 2018.-2019. godina je već ranije bio urađen, s obzirom da se u kontinuitetu radilo na prezentovanju progresa i predstavljanju činjenica NATO-u kako treba aktivirati MAP za BiH. Najmera je bila biti spreman sa dokumentom, prije pristizanja signala za aktiviranje. Kada se to desilo u decembru 2018.godine, BiH je u suštini imala pripremljen i kvalitetno izrađen svoj prvi ANP, koji je mogla odmah dostaviti, nakon što je stigao poziv iz Brisela. Na ovom dokumentu su radili predstavnici svih ministarstava u BiH, predvođeni NATO koordinacijskim timom Vijeća ministara BiH. Znači, taj nacrt je bio dostupan svim institucijama, koje su sudjelovale u njegovoj izradi. Međutim, umjesto da se dokument dostavi u Brisel, uslijedile su brojne nepotrebne rasprave i politiziranja, koje su blokirale njegovo upućivanje. Nakon pritiska međunarodne zajednice i direktnog uključivanja ambasada zemalja Kvinte, te NATO štaba u Sarajevu, postignut je kompromis, u smislu kako su neki izjavljivali, da se dostavi ‘reducirani’ ANP u Brisel. U konkretnom slučaju, reducirani ANP je u stvari skraćeni tekst prvobitnog nacrta ANP-a za 2018-2019. godinu, pri čemu su izbačeni neki dijelovi, koji su ‘smetali’ članu Predsjedništva BiH, gospodinu Dodiku, odnosno izvršene su neke minorne izmjene postojećeg teksta, sa fokusom da se naglasi da dostavljanje dokumenta ne prejudicira članstvo u NATO. Pored toga, načinjena je i dodatna tehnička izmjena originalnog nacrta ANP-a u smislu da je dokument dobio specifičan naslov - Program reformi BiH. Upravo zbog tih političkih igara, kojima se željelo zamaskirati pravo značenje ANP-a i MAP-a, spriječena je uobičajena transparentnost pri izradi ovakvih dokumenata, tako da taj izmijenjeni dokument nije bio pristupačan predstavnicima gore pomenutih institucija, koje su u suštni i zadužene za njegovu izradu, nego je zadržan u okviru užeg kruga osoblja u Predsjedništvu BiH, ambasada Kvinte i komandanta štaba NATO u Sarajevu. Ovo je za poljedicu imalo skandaloznu raspravu o dokumentu u Skupštini RS, gdje je diskutovana neautentična verzija istog, ali i brojna unutrašnja prepucavanja vezana za netransparentno djelovanje po ovom pitanju. Nadalje, posljedica ovih dugotrajnih rasprava je i to da umjesto bude dostavljen u decembru 2018., to je učinjeno u decembru 2019. godine, pa je tako promijenjen i period važenja istog, umjesto kako je stajalo na prvobitnom nacrtu: 2018. - 2019. godina, na dostavljenom program reformi BiH je postavljen novi datum važenja, 2019. - 2020. godina.

BNN.ba: Šta je više sporno, konsenzus bh. političara po pitanju euroatlanskih integracija  ili su 'pak određene članice NATO-a više skeptične prema Bosni i Hercegovini? Mislite li da bi se bh.političari uspjeli jednostavnije dogovoriti da postoji jasnija globalna politička slika naspram BiH?

Dr. Kožljak: Pitanje evro-atlantskih integracija je veoma kompleksno, gdje je prisutna očigledna povezanost i međuzavisnost uticaja pomenutih faktora, unutrašnjih i vanjskih.

Svjedoci smo da bh. političari veoma teško postižu konsenzus, a posebno se to odnosi na put BiH prema NATO-u. Iako se iz njihove retorike zaista mogu uočiti različita stajališta po ovom pitanju, pri čemu oni iz Federacije zagovaraju što skorije članstvo u NATO, dok iz RS konstantno stižu poruke protivljenja, formalno-pravno glrdano, tako ne bi trebalo biti. Ovu tvrdnju baziram na činjenici da su legalni predstavnici iz Federacije BiH i RS-a zajednički usvojili brojne legalne dokumente, koji eksplicite definišu NATO put BiH. Spomenut ću Zakon o odbrani BiH, koji je usvojio Parlament BiH 2005. godine i njegov član 84, koji jasno kaže da ‘Parlamentarna skupština, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo, te svi subjekti odbrane, u okviru vlastite ustavne i zakonske nadležnosti, će provesti potrebne aktivnosti za prijem Bosne i Hercegovine u članstvo NATO-a’.

Tu je i odluka Predsjedništva BiH iz 2005. godine, u kojoj se izražava opredjeljenje BiH za članstvo u NATO, čime su ozvaničene aspirantske ambicije BiH za NATO. Izdvojio bih i dopis predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, gospodina Radmanovića iz 2009. godine, kojim se formalno traži od NATO-a da dodijeli MAP za Bosnu i Hercegovinu. Postoji i niz drugih odluka i pravnih akata, donesenih konsenzusom svih predstavnika u BiH, kojima se jasno ističe opredjeljenje za NATO, stoga je neprihvatljiva retorika protivljenja NATO integracijama, prvenstveno iz RS. Ovo nas navodi na ozbiljno uzimanje u obzir spoljneg uticaja, prvenstveno iz Srbije i Rusije. Svjedoci smo čestih izjava političara iz RS da će ovaj entitet pratiti šta Srbija radi po pitanju NATO integracija. A ono što je od još većeg značaja je intenzivirani uticaj Rusije na Zapadnom Balkanu, pri čemu se utočište za djelovanje pronašlo upravo u RS i Srbiji. Stoga, Srbija i RS su evidentno dobro došli Rusiji za geopolotička nadmetanja sa Zapadom, a posebno za njeno protivljenje širenju NATO-a na Zapadni Balkan. Zbog toga, ako izostane pravi odgovor sa Zapada, svakako da će Rusija na ovaj način ispuniti taj vakum i koristiti političare iz Srbije i RS da blokiraju integrisanje regiona u NATO. Tome svakako pomaže skepticizam pojedinih evropskih država po pitanju ubrzanije integriranje preostalih država u NATO. Da je tako, mogli smo se uvjeriti direktno na slučaju BiH, pri čemu su neke od država članica, prvenstveno Francuska i Nizozemska u više navrata baš u ključnim momentima izrazili rezerve ili direktno protivljenje tim nastojanjima.

Da li če intenzivirano, pomalo i agresivno djelovanje Rusije na ovom području uticati da države skeptici promjene svoje pozicije, vidjet ćemo u narednom periodu. Ja iskreno mislim da hoće, jer neki skorašnji potezi to nagovještavaju, pored ostalog ubrzan prijem Crne Gore u NATO, angažovanje Zapada da se iznađe rješenje za spor između Grčke i Makedonije oko naziva države, ponuda Bosni i Hercegovini da dostavi ANP uprkos tome što nije ispunjen Talinski uslov, itd.

BNN.ba: Pitali smo naše čitaoce šta bi pitali jednog predstavika BiH pri NATO-u i izdvojili  neka od pitanja, koja su nam se učinila interesantnim, molimo Vaš odgovor:

-  „Kakva je perspektiva Bosne i Hercegovine u smislu sjevernoatlanskih integracija, u kojem vremenskom okviru možemo očekivati da BiH postane punopravna članica NATO-a?“

Dr. Kožljak: Bosna i Hercegovina nema alternative kada je u pitanju članstvo u NATO-u. I geofrafski, gotovo u potpunosti je okružena NATO članicama. Također, suviše je mala država da se u ovom kompleksnom okruženju odrekne modela kooperativne sigurnosti i kolektivne odbrane, što može ponuditi jedino NATO. Isto tako, BiH nije suviše ni bogata da u nedogled može odbijati strane investitore, koji zbog osjećaja nesigurnosti i nestabilnosti izbjegavaju ulaganja u BiH. Na kraju, ja sam stava da će eksterne integraciji BiH podstaći i interne, što su sve zajedno značajni benefiti za BiH. Kada će BiH biti pozvana u članstvo, u velikoj mjeri zavisi od od njenih institucija i građana koliko će efikasno provoditi zacrtane reforme, koje će se cijeniti kroz učešće u MAP-u. Međutim, naravno da će to najviše zavisiti od pozicija zemalja članica i njihovog nacionalnog interesa. Geopolitička kretanja će svakako uticati na te njihove odluke. Kada se poziv za članstvo u NATO poklopi sa njihovim nacionalnim interesima mislim da političke blokade, koje proizvode neki od lokalnih političara, neće puno značiti. Oni će biti ili ignorisani ili uklonjeni. Stoga, moglo bi se očekivati da BiH postane članicom NATO-a čak i u okviru perioda od narednih 5 godina!

- „U koliko je NATO misija BiH slala svoje vojnike i koliko ih je trenutno dijelom ovih misija?“

Dr. Kožljak: Bosna i Hercegovina još od 2000. godine upućuje svoje pripadnike OSBiH u razne međunarodne operacije podrške miru. U tom smislu, BiH sudjeluje u UN misijama širom svijeta, tako da je imala svoje vojnika pod okriljem UN-a u misijama u Eritreji, Kongu, Istočnom Timoru, Sudanu, Mali-u. Osim toga, već više od 10 godina BiH učestvuje u NATO operacijama, počevši od operacije koalicionih snaga ’Iračka sloboda’, zatim NATO operacije ISAF u Avganistanu. Trenutno, pripadnici OS BiH u sklopu NATO operacija učestvuju u misiji ‘Odlučna podrška’ u Avganistanu, Pored UN i NATO operacija, BiH je proširila svoje sudjelovanje i u sklopu misija EU, te je po prvi put uputila svoje predstavnike u Centralno-afriču republiku, rame uz rame sa EU vojnicima. Ako se analizira zbirno, do sada je kroz razne međunarodne operacije podrške miruu češće uzelo preko 1000 vojnika OSBiH.

-  „Šta za BiH znači pristup NATO-u sa institucionalne tačke gledišta? Šta to za običnog bh. građanina predstavlja? Da li bi članstvo pomoglo stabilizaciji odnosa unutar same zemlje?“

Dr. Kožljak: Članstvom u NATO-u država automatski uživa zaštitu od bilo kakve sigurnosne prijetnje, koju NATO kao organizacija može pružiti svojim članicama, prvenstveno aktiviranjem čl. 5 Vašingtonskog sporazuma – kolektivna odbrana, odnosno u kontekstu kooperative sigurnosti. Pored tog opštog osjećaja sigurnosti, povećale bi se i ekonomske benefiti, koje dolaze sa deblokadom stranih investicija u BiH zbog otklanjanja percepcije nesigurnosti, ali i dostupnosti NATO i evropskim projektima i standardima. Navedeno svakako direktno utiče na opštu stabilnost u državi, čime se oslobađaju resursi i stvaraju opšti uslovi za fokusiranje na druga pitanja od važnosti za dobrobit građana, umjesto na konflikte i nesigurnost. Također, članstvo u NATO bi direktno uticalo na interne integracije u BiH, kao i podizanje svijesti o zajedničkim interesima.

BNN.ba: Recite nam više o vašem novom autorskom radu koji pripremate, o čemu je tačno riječ? Da li je knjiga već objavljena?

Dr. Kožljak: Upravo je iz štampe izašla moja nova knjiga : ‘Odgovornost međunarodne zajednice za rat i mir u Bosni i Hercegovini’. Ona je produkt mog višegodišnjeg naučnog istraživanja, koje sam obavio prikupljajući dokumentaciju, vodeći razgovore i proučavajući literaturu u Londonu, Vašingtonu, sjedištu UN u Njujorku, Briselu, Parizu, Pekingu itd. Analizirajući ulogu međunarodne zajednice na slučaju disolucije bivše SFRJ, a zatim i kroz angažovanje na (ne)sprječavanju agresije na BiH i (ne)iznalaženju mirovnih planova za BiH, došao sam do nedvojbenog zaključka da je međunarodna zajednica uslovljena nacionalnim interesima pojedinih država, te zbog toga veoma neefikasna. Pored stručne literature i publikacija, ovom prilikom je analizirano preko pet stotina oficijelnih dokumenata UN-a i EZ, što je dalo posebnu relevantnost predmetnom istraživanju.

Pored pomenute knjige na bosanskom jeziku, upravo sam dostavio za objavljivanje tekst pod nazivom ‘Dilema Zapadnog balkana: Zapad naspram Istoka’,  na engleskom jeziku, tako da ću se pojaviti kao ko-autor knjige, koja će uskoro biti objavljena od strane italijanskog izdavača  FiloDiritto. Ovdje je akcenat dat na uticaj Zapada i Istoka na evro-atlantske integracije regiona Zapadni Balkan, uključujući BiH, pri čemu je analizirana neodlučnost Zapada da te procese privede kraju, a u isto vrijeme i intenzivirano angažovanje Rusije na ovom području, što komplikuje poziciju Zapadnog Balkana.

Dr. Kožljak za kraj se osvrnuo na BiH u jeku trenutne pandemije COVID -19, i istakao kako „ovakve krize, osim što su veliki izazov za svaku državu, u isto vrijeme i ogromna šansa, pružajući brojne mogućnosti i malim državama, poput BiH, da se resetuju, odnosno da kreiraju i implementiraju progresivne ideje i aktivnosti, kako bi ostvarila benefiti i dobrobit za svoje građane.

Upravo se otvaraju mogućnosti, kako u sferi ekonomije, sigurnosti, administracije, itd. da se uradi jako mnogo, što bi bilo veoma prepoznato i iz vana interno. Da li će ova pandemija biti iskorištena kao šansa ili ostati samo izazov sa negativnim posljedicama, zavisi od političkih i državnih establišmenta, ali i cjelokupnog sistema u BiH“, zaključuje Kožljak za BNN.ba.

Pripremila: A. Rovčanin / BNN.ba

Izvor: 
BNN.ba